Ispis Email

Naslovna     > Lokalni i ruralni razvoj    >>  Poljoprivreda i ruralni razvoj 

 

U zadnjih 50 godina značaj poljoprivrede u makroekonomskim uvjetima ja smanjen:  Sredinom 20. stoljeća  u poljoprivredi je radilo 50% stanovništva EU, a primarna poljoprivredna proizvodnja bila je u ruralnim područjima tradicionalni izvor prihoda.  U međuvremenu, ovaj udio se kontinirano smanjuje, tako da se danas poljoprivredom bavi samo 7% stanovništva EU.   Ovo je posljedica velikih tehničkih i strukturnih promjena na svjetskom tržištu koje su rezultirale globalizacijom poljoprivredne proizvodnje i snažnim jačanjem konkurencije u primarnom sektoru poljoprivrede.  U takvim uvjetima mali i nespecijalizirani proizvođači više nisu mogli živjeti od primarne poljoprivredne proizvodnje, tako da su "selili" u nove prozvodne i uslužne djelatnosti.

 

Ovakvi procesi snažno su prisutni i u ruralnim područjima Republike Hrvatske, gdje su rezultirali vrlo negativnim gospodarskim i socijalnim trendovima i današnjim nepovoljnim stanjem kojeg karakteriziraju brojni problemi:  mala i nekonkurentna gospodarstva, velik broj staračkih gospodarstava, rascjepkano poljoprivredno zemljište, male proizvodne parcele, ekstenzivnost i niska tehnološka razina proizvodnje, nedovoljno korištenje agrotehničkih mjera, slaba produktivnost, loše zbrinjavanje stajnjaka i poljoprivrednog otpada, itd...  Takva poljoprivreda je slabo dohodovna, nekonkurentna i neisplativa,  i u postojećem stanju ne može biti čimbenik održivog razvoja.

 

Poseban problem leži i u tradicijskoj strukturi proizvodnje i neorganiziranosti poljoprivrednih prozvođača, tako da lokalne zajednice nemaju autohtone, prepoznatljive i konkurentne proizvode koje mogu uspješno plasirati na globalnom tržštu.

 

Takvo stanje je neodrživo jer u lokalnim sredinama uzrokuje sve teže uvjete života i privređivanja, propadanje postojećih poljoprivredenih gospodarstava, nezaposlenost, te velike gospodarske i strukturne poremećaje:  depopulacija,  zakorovljenost i gubitak funkcije poljorivrednog zemljišta, gospodarsko i socijalno propadanje, gubitak identiteta lokalnih zajednica te izloženost štetnim pojavama kao što su ugrožavanje okoliša, devastacija kulturne i tradicijske baštine, loše gospodarenje, korupcija, itd.   

 

 

Loše stanje treba mijenjati - alternative postoje: 

 


U proteklom periodu poljoprivreda dobiva novu i sve značajniju ulogu kao čimbenik očuvanja okoliša te prirodno-kulturnog i tradicijskog nasljeđa, i kao "amortizer" - ublaživač u socio-ekonomski osjetljivim područjima.  U tom smislu, Zajednička poljoprivredna politika EU (CAP) i razvojni dokumenti EU ("Agenda 2000") i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prihvatili su za poljoprivredu slijedeći pristup:

 

>   Poljoprivreda je izuzetno važna za sredine u razvoju, jer postavlja temelje za održiv gospodarski rast:  "Razvoj
     poljoprivrede potiče rast i u nepoljprivrednim sektorima, koji rezultira povećanjem zapošljavanja i poboljšanjem
     standarda života"
;

 

>   I u razvijenim gospodarskim sredinama poljoprivreda nastavlja biti neophodna za ruralna područja:  "Održavanje 
     poljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima je od izuzetnog značaja jer poljoprivreda ostaje glavni korisnik
     raspoloživog zemljišta, proizvođač hrane kao strateškog resursa, i izvor egzistencije za znatan dio ruralnog
     stanovništva.  Stoga poljoprivreda ima dominantan utjecaj na mogćnosti upravljanja održivim razvojem ruralnih 
     područja, zaštitu okoliša i očuvanje biološke raznolikosti"

 

>   "Pametna politika ruralnog razvoja mora osigurati integralni pristup problemima i ponuditi odgovarajuća rješenja
      za pitanja i potrebe razvoja poljoprivrednog sektora u ruralnim sredinama".

 

Prema tome, poljoprivreda i nadalje ostaje središnje pitanje i glavna sastavnica ruralnog razvoja (ukupnog razvoja JLS), i razvoj ruralnih područja biti će uspješan onoliko koliko je uspješna poljoprivreda kao njegova glavna sastavnica.

 

Zbog toga, lokalne zajednice trebaju se organizirati, utvrditi vlastite uvjete, mogućnosti i potrebe, te oživotvoriti aktivan pristup i odgovarajuća rješenja da se lokalna poljoprivredna prozvodnja restrukturira, organizira i prilogodi potrebama vremena, tako da globalnom tržištu može ponuditi autohtone proizvode (robne marke) koji će kvalitetom i cijenom biti prepoznatljivi i konkurentni, i koji mogu pronaći svoje mjesto - tržišnu nišu na globalnom tržištu.

 

U tu svrhu, posebno je važna uloga lokalne samouprave koja može i treba biti inicijator promjena.  U tom simislu, lokalna samouprava treba osmisliti pametnu razvojnu politiku, predložiti lokalnim proizvođačima i malim poduzetnicima paletu rješenja i mogućnosti, te generirati sustavne razvojne aktivnosti i povezivanja koji vode pokretanju održivog razvoja. 

 

 

 

Moguće aktivnosti i prioriteti za restrukturiranje i održiv razvoj 
poljoprivrede poznati su iz prakse u EU i uspješnih iskustava u Republici
Hrvatskoj, a svode se na sustavno ostvarivanje slijedećih ciljeva (u
okviru ukupnih razvojnih aktivnosti i mjera u lokalnoj zajednici), i to
redom - od indivudualnih projekata koji se mogu brže realizirati, prema
složenijim i sustavnim projektima koji podrazumijevaju organiziranje i
povezivanje lokalnih nositelja razvoja:

 

»   Razvoj specijaliziranih i dugoročno održivih 
     proizvođača
- proizvodnih sustava (specijalizirane farme,
     trajni nasadi, plastenici, sušare i skladišta za žitarice, sl.).  Ukratko,
     treba locirati i poticati perspektivna gospodarstva koja imaju
     poduzetničke ambcije i mogućnosti, i pomoći im radi uključivanja
     u programe poticanja i subvencioniranja (HBOR, HAMAG, IPARD,itd...),
     kako bi uspostavili odgovarajuće dugoročno održive proizvodne sustave 
     u kojima mogu ostvariti komercijalnu i konkurentnu prozvodnju, i 
     samostalni nastup na tržištu; 

 

»   Diverzifikacija - održanje i zapošljavanje malih i mješovitih
     gospodarstava:  
Na lokalnoj razini potrebno je stvarati organizirane
     uvjete, te locirati mogućnosti i projekata  da se lokalni proizvođaći
     koji nisu održivi i isplativi s postojećim oblicima primarne prozvodnje
     (stočarstvo i ratarstvo) preorijentiraju i specijaliziraju za druge oblike 
     proizvodnje i djelatnosti, za koje u lokalnoj zajednici postoje bolje 
     mogućnosti i perspektive, npr:

 

     -   trajni nasadi, povrćarstvo, ekološka proizvodnja..,
     -   prerada i trženje na OPG,
     -   seoski turizam,
     -   usluge, itd...

 

     Ovakvi projekti naročito su značajni za mlade prozvođače i mješovita
     gospodarstva, koji na taj način mogu osigurati sigurnu zaposlenost,
     povećane prihode, kao i dugoročne perspektive za razvoj konkurentne
     prozvodnje i poslovanja te povećavanje kvalitete života

               

 

»   Razvoj tržišne infrastrukture za poljoprivredne proizvode  (skladišta, hladnjače, pakirnice, distributivni
     centri, otprema, mini mljekare i sirane, pogoni za preradu, itd...): 
     Da bi se osigurali uvjeti za održanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje, a naročito kada se radi o malim
     proizvođačima koji nemaju uvjete za samostalno nastupanje na tržištu i izloženi su hirovima ponude i potražnje,
     potrebno je razviti odgovarajuće kapacitete u kojima će se omogućiti:

 

     -   preuzimanje proizvoda od lokalnih proizvođača,
     -   skladištenje, dorada, prerada, pakiranje, otprema;
     -   formiranje finalnih proizvoda (lokalnih robnih marki) koji će se moći organizirano plasirati i
         komercijalizirati na tržištu;

 

     Realizacijom ovakvih projekata uspostavlja se lokalno tržište i lokalnim proizvođačima osiguravaju se uvjeti i
     okviri za planiranje i plasman proizvodnje na njihovim gospodarstvima.  Na taj način oni prestaju biti izloženi
     hirovima tržišta i nelojalnoj konkurenciji, čime se uspostavljaju pretpostavke da mogu planirati razvoj i ulaganja
     u unaprijeđivanje i proširivanje prozvodnje.

 

»   Organiziranje i zajedničko nastupanje lokalnih proizvođača:   Temeljno je tržišno i gospodarsko načelo
     da trajan razvoj poljoprivrede nije moguć ako se oslanja samo na nepovezane poljoprivredne proizvođače i
     obiteljska gospodarstva.  U tom smislu, praksa potvrđuje da i najveći napori malih, pa i srednjih proizvođača,
     ne mogu osigurati dugoročan razvoj i sigurnost, ukoliko ne postoji veći gospodarski sustav koji ih objedinjuje,
     organizira zajedničko nastupanje i plasira njihove proizvode na domaćem i globalnom tržištu.

 

     Ovakve tržišne zakonitosti utjecale su na razvoj izvornih zadružnih oblika i drugih razvojnih gospodarskih
     sustava, kakvi se u državama EU već preko 150 godina razvijaju kao glavni nositelji poljoprivrede i malog
     gospodarstva, koji u EU objedinjuju preko 100.000.000 članova.  Na taj način, danas je poznato da
     neorganiziranost domaćih prozvođača i nepostojanje ovakvih sustava predstavljaju temeljni razlog lošeg
     stanja i nepovoljnog položaja malih prozvođača u RH.

 

     Zbog toga, lokalne samouprave trebaju inicirati i pomagati organiziranje i povezivanje lokalnih poljoprivrednika
     i malih poduzetnika, u cilju razvoja izvornih zadružnh oblika i razvojnih gospodarskih sustava kao "zajedničkih 
     poduzeća" u kojima će se uspostavljati realni uvjeti za dugoročan razvoj njihove konkurentnosti, a naročito:

 

      >   povezivanje (stručno, tehnološko, proizvodno) i razvoj zajedničkog stručnog, organizacijskog i
           proizvodnog potencijala,
      >   razvoj zajedničkih prozvoda s kojima mogu uspješno konkurirati na tržištu (robna marka),
      >   mogućnost razvoja zajedničkih stručnih službi i organizirano nastupanje na domaćem i
           globalnom tržištu,
      >   stručnu podršku i povoljnije uvjete proizvodnje i poslovanja, itd...

 

       Tim putem, organizirani lokalni proizvođači i mali poduzetnici razvijaju sposobnost i potencijal da
       mogu biti nositelji razvoja, te zajednički realizirati projekte i ulaganja u razvoj prozvodnih kapaciteta
       i infrastrukture kojima će zajednički osigurati dugoročnu konkurentnost i razvojne perspektive, npr:

 

       -   mini mljekare i sirane,
       -   hladnjače, skladišta, pakirnice, distributivni centri,
       -   kapaciteti za preradu primarnih proizvoda (povrće, voće, meso), itd...

     

     Na taj način, ovakvi oblici zajedničkog nastupanja predstavljaju važne čimbenike lokalnog razvoja i
     omogućavaju snažne gospodarske i razvojne učinke, jer:

 

      •   rasterećuju i pune lokalni proračun,
      •   povećavaju ukupnu gospodarsku aktivnost, zaposlenost i konkurentnost lokalne zajednice,
      •   povećavaju standard života i rada u zajednici.

                                                                                                               >  opširnije

 

Naš prijedlog

 


Kroz dugogodišnje bavljenje investicijskim i razvojnim projektima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, naš stručni tim razvio je potrebna iskustva, stručna znanja, kompletna rješenja, kao i tipske projekte, za ostvarivanje naprijed navedenih ciljeva vezanih uz restrukturiranje i uspostavljanje održivog razvoja poljoprivrede.

 

Na takvim osnovama, u skladu s ciljevima našeg poslovanja, lokalnim samupravama nudimo suradnju, integriranje u njihove razvojne timove i kompleksne razvojne usluge u svim fazama prirpremanja i izvedbe odgovarajućih razvojnih programa i projekata u lokalnoj zajednici. 

 


Naš program
obuhvaća kompletna rješenja za restrukturiranje i razvoj lokalne poljoprivrede, usklađena sa standardima EU i prilagođena kriterijima za financiranje u okviru programa poticanja ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj i fondova EU (IPA-IPARD, EIB, EBRD, itd.)

 

Projekte restrukturiranja stočarstva -  rješenja za:

 

    -   razvoj i uspsotavljanje specijaliziranih farmi i održivih
        proizvodnih sustava,

 

    -   razvoj i uspostavljanje mini mljekara i sirana, u svim
        fazama od organiziranja, preko uspostavljanja
        tehnološkog procesa, pa do formiranja robne marke i
        zajeničkog izlaska na tržište;

 

>   Projekte za diverzifikaciju i razvoj održivih oblika
     proizvodnje s povećanom dodanom vrijednošću:

 

      -   podizanje trajnih nasada,
      -   plastenička prozvodnja,
      -   integralna i ekološka prozvodnja,
      -   prerada i trženje na OPG, itd...

 

>   Veliko iskustvo na projektima razvoja tržišne
     infrastrukture za poljoprivredne i prehrambene
     prozvode:

 

      -   skladišta i hladnjače
      -   pakirnice, sortirnice, otprema,
      -   kapaciteti za preradu i zamrzavanje,
      -   distributivni centri

 

>   Projekti vezani uz organiziranje i zajedničko
     nastupanje lokalnih proizvođača i malih
     poduzetnika

 

      -   organiziranje i uspostavljanje zadružnih oblika
          utemeljenih na načelima izvornog europskog
          zadrugarstva,
     -   uspostavljanje proizvodnih sustava i sustava
          zajedničkog nastupanja
     

                    
 

Radi učinkovite realizacije ovakvih projekata naš stručni tim uspostavlja kontinuiranu suradnju s lokalnom samoupravom i svim nositeljima razvoja, u okviru koje pružamo kompleksnu razvojnu uslugu i obavljamo potrebne stručne i organizacijske poslove vezane uz osmišljavanje, pripremanje, financiranje i implementaciju projekata, kao što su:

 

•   pribavljanje informacija, stručno, poslovno, tehnološko i organizacijsko savjetovanje,
•   izrada svih potrebnih analiza, programa i akcijskih planova,
•   izrada idejnih rješenja i studija izvedivosti (oportunity, prefeasibility i feasibility studije),
•   izrada ponude tipskih projekata i projektnih prijedloga,
•   izrada prezentacijskih materijala i edukacija lokalnih proizvođača,
•   pripremanje programa i organizacijskih modela za oblike povezivanja i zajedničkog nastupanja
    lokalnih proizvođača i malih poduzetnika,
•   izrada svih potrebnih odluka, ugovora i osnivačkih akata;
•   pribavljanje uvjeta za projektiranje i gradnju, lokacijskih dozvola, itd.,
•   izrada projektno-tehničke dokumentacije i troškovnika, 
•   pribavljanje dozvola za građenje,
•   izrada investicijskih studija i poslovnih planova,
•   pripremanje i provedba modela financiranja (subvencije, poticajni krediti, pretpristupni fondovi 
    EU - IPARD, i dr.),
•   tehničko i organzacijsko savijetovanje u fazi izvođenja projekata/radova,
•   stručni nadzor nad izvođenjem radova/projekata,
•   kompleksne usluge i stručno praćenje u fazi pokretanja proizvodnje i poslovanja te izlaska
    na tržište (izrada organizacijskih i općih akata, uspostavljanje tehnoloških i proizvodnih procesa,
    uspsotavljanje poslovnih funkcija, i dr.),
•   praćenje i kontrola realizacije, izrada svih vrsta izvještaja, itd...   

 

 

 

 

 

 

 

         

 

    

 

 

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.